ZOHAR U PRIPREMI
SEDMI TOM

Kraći uvid u sedmi nastavak knjige

 

ZOHAR 7 /23

 • I požive (Vajehi, ויהי)


Rabin Josi započe raspravu o citatu: „I Jakov požive...“ (Va’jehi Ja’akov [ויחי יעקב], Postanje 47:28; Daničić), koji sadrži duboku tajnu, jer se Jakov (Ja’akov [יעקב]) našao u proroštvu kakvo do tada ne beše viđeno, te „poživeo“ u Egiptu (Micrajim [מצרים]), sa svojim potomcima, u izgnanstvu. Rabin Josi potom postavlja pitanje kako je moguće da ime Jakov označava malenkost, dok Izrailj (Jisrael [ישראל]) označava veličinu. Rabin Eleazar na to odgovara da je Jakov kupio svoje prvorodstvo, što je doprinelo njegovoj veličini. Rabin Šimon se nadovezuje primedbom da je Jakov, a ne Izrailj, bio izabran od Boga da bude safir u Prestolu Slave (Kise Ha’Kavod [כסא הכבוד]).

Jakovljevo ime je promenjeno u Izrailj, da bi oslikalo Milosrđe (Hesed [חסד]) u sklopu Sud (Din [דין]), budući da Sud prethodi otkrivenju Milosrđa, a onima što behu proterani u Egipat najpre beše suđeno, da bi im potom bilo iskazano milosrđe Božje...

Urednik: Aleksandar Dramićanin

Prevodilac: Jelena Gavrilović

Redaktor: Dražen Pekušić

Broj strana: 480

Jezik: aramejski, hebrejski, srpski

Godina izdanja: februar/mart 2023.

Povez: tvrd

Format: 14 X 21 cm

ISBN: 978-86-87355-00-2

Hanukija i Zohar

HRAM (Mikdaš, מקדש)

Značaj i svrha postojanja Hrama u Jerusalimu

USLOVI PRETPRODAJE U 2022. GODINI

Ovde se možete informisati o načinima pretprodaje, planu objava i drugim načinima nabavke knjige

(ד) SEGMENT IZ PREDGOVORA


Što se tiče hrišćanskog upliva u duboke vode Zohara, on započinje u XV veku kada ova knjiga u velikoj meri počinje da zaokuplja pažnju različitih hrišćanskih verskih mislilaca i filozofa, što se kruniše pokretom zasnovanim na onom što je tada nazivano hrišćanskom kabalom. Od tog trenutka Zohar na velika vrata ulazi u mnoge pore Evropskog društva, duboko inspirisane mističnim i počinje da biva naširoko analiziran mimo matičnih jevrejskih krugova.

Jedan od prvih koga možemo svrstati pod okrilje te hrišćanske kabale svakako je Đovani de la Mirandola, čovek neretko opisivan od strane savremenika kao intelektualno čudo svoga vremena. On je u sistemu kabale prepoznao svojevrsnu i neprekinutu kariku u lancu usmene tradicije koja je započela još sa Mojsijem (Moše, משה) na Sinajskoj gori (Har Sinaj, הר סיני), te je Zohar prirodno smatrao produžetkom božanskog otkrovenja u kome se nalazi ključ za razumevanje mnogih drevnih tradicija i učenja, a koja bi zajedno vodila ka shvatanju i tajni koje je uspostavilo hrišćanstvo dolaskom na glavnu pozornicu Evropske duhovne scene. Nakon smrti Mirandole, njegov rad uspešno nastavlja Johanes Rohlin, a budući da je bio dobro upućen u biblijski hebrejski jezik to mu je omogućilo da načini korak dalje u odnosu na svog prethodnika. On tako u svojoj knjizi ”De Arte Cabalistica”, kao i Mirandola pre njega, tvrdi da hrišćanske misterije ne mogu biti rastumačene i shvaćene bez dubljeg kabalističkog uvida. Tim tokovima u XVII veku Zohar biva preveden na latinski jezik, zahvaljujući Kristijanu Knoru von Rozenrotu i Frensisu von Helmontu, koji prevedeno delo nazivaju ”Kabbala Denudata”. Knjiga je ubrzo nakon objavljivanja izvršila ogroman uticaj već na narednu generacije učenjaka, oblikujući intelektualce i naučnike već u prvoj narednoj deceniji.

Treba li išta više reći, da bi se naglasilo o kakvim velikanima je reč, sem da su među njima bili Gotfrid Lajbnic i Isak Njutn, koji su se napajali fascinacijama judejskim misterijama? Kasnije, 1887. godine, ovaj latinski prevod Zohara u delovima biva preveden i na engleski jezik, pod nazivom ”The Kabbalah Unveiled”, iz pera veoma uticajnog MekGregora Metersa (Samuel Liddell MacGregor Mathers), čime je začet još jedan kanal preporoda mistične misli, ali ovoga puta u formi zapadnog hermetizma, okultizma. Taj pravac je u određenom smislu i danas vrlo aktuelan, a pripadaju mu i predstavljaju ga brojna i vrlo zvučna imena kojima se ili priklanjate – ili ne...

ירושלים של זהב
Jerušalajim šel Zahav

Jerusalim od zlata verovatno predstavlja jednu od najpopularnijih izraelskih pesama, napisanu od strane Naomi Šemer (נעמי שמר), prve dame izraelskog pesništva i poezije. Takođe predstavlja i nezvaničnu izraelsku himnu, sekularnu Hatikvu (התקווה). Pesma opisuje Jevrejski narod (am Jisrael, עם ישראל) i njegovo 2.000 godina dugo lutanje i konačni povratak u Jerusalim (Jerušalajim, ירושלים). Takođe je Šemer dodala i poslednji stih u kojem se osvrće na Šestodnevni rat (Milhamat šišit hajamim, מלחמת ששת הימים) kojim je prisvojen Jerusalim u okvire Izraelske države (Medinat Israel, מדינת ישראל), posle osvajanja Istočnog Jerusalima koji je bio pod vlašću Jordana prethodnih 19 godina.

U vreme kontrole od strane Jordana Jevrejima je bio zabranjen pristup starom delu grada, kao i ostatku istočnog dela Jerusalima, gubeći svoje domove postajali su izbeglice u sopstvenoj državi.

 

BUDITE BLAGOVREMENO INFORMISANI
O BUDUĆIM NASTAVCIMA ZOHARA

Ostavite Vaš email i bićete obaveštavani o najnovijim nastavcima

Knjiga Sjaja - Sefer Ha'Zohar ספר הזוהר | Projekat u saradnji sa ArsMagine.com | v6.6 | אי״ה
Copyright © 2020-2023 IK Metaphysica Beograd, Srbija | Sva prava zadržana