Generalni cilj projekta izavačke kuće Metaphysica jeste kompletna objava 23 tomova knjige ''Zohar'', kapitalnog dela jevrejske mistične misli koje je kabalu utemeljilo glavnim pravcem za razumevanje jevrejskog misticizma i koje će ovom prilikom po prvi put u istoriji, i u literarnoj celosti, biti objavljeno i dostupno svim zainteresovanim čitaocima iz ex Yu regiona na srpskom jeziku. Važno je naglastiti kako svaki pojedinačni tom dolazi s originalnim tekstom dela na aramejskom i hebrejskom jeziku, uz posebno naglašavanje, tumačenje i direktan prevod svih sadržajno bitnih delova iz TaNaH-a (Jevrejske Biblije תנ”ך). Korpus teksta dodatno je obogaćen pažljivo prilagođenom transliteracijom svih neophodnih reči, izraza i citata što čitaocima omogućava da pojedine i posebno značajne delove ovog dela tokom čitanja izgovaraju kao u originalu, baš onako kako bi to činio i čitalac na hebrejskom jeziku. Na ovaj način svima je omogućeno da osete sâmu srž Zohara iz jedne dublje, duhovne perspektive bazirane na detaljnoj, gotovo ortodoksnoj analizi koja teče stih po stih. Sloj po sloj. Ovako priređena Knjiga Sjaja (Sefer Ha'Zohar, ספר הזוהר) omogućava svima koji se služe jugoslovenskim jezicima da budu aktivno uključeni u promišljanje ove izvorne jevrejske mistične materije, pravo s njenog izvorišta i jezika kojim je pisana.
Zbog obima celokupnog projekta (23 tomova), kompleksne tematike, te svake pojedinačne knjige koja po tomu u proseku dolazi na između 400-700 strana, tiraž nije veliki. Ukupan broj po svakom pojedinačnom tomu Zohara iznosiće 300 primeraka. Od tog broja 150 kopija je predviđeno za domaće, srpsko tržište, dok je druga polovina i preostalih 150 primeraka usmereno ka čitaocima iz regiona ali i za sve one koji žive van prostora Balkana, širom dijaspore. Svaki tom dolazi u ručno koričenom tvrdom povezu (pogledajte), dok će od ukupnog tiraža biti dostupno i 23 kompleta u bibliografskom, divot izdanju - s platnenim povezom, zlatotiskom i monogramom kupca.
Knjige koje su pred vama izdanak su, između ostalog, globalnog projekta pokrenutog od strane, i za života, rabina Filipa Berga (שרגא פייבל פיליפ ברג), baziranog na originalnom tekstu prvog prevoda Zohara s aramejskog na hebrejski jezik iz pera čuvenog rabina iz 19. veka Jehude Ašlaga (יהודה לייב הלוי אשלג), poznatog i kao Gospodara Merdevina (Ba’al Ha’Sulam, בעל הסולם) - jer nas je uspeo do novih visina u razumevanja ovog bisera Jevrejske religije, te pravca mistične misli utemeljenog na judaizmu.
Takođe, ovo delo na naš jezik dolazi uz mnogobrojne, dodatne i više nego značajne komentare i fusnote domaće redakcije koja sada nudi još jedno posebno i istovremeno neophodno dublje sagledavanje kabale kao tek jednog vida jevrejskog misticizma, ali iz jedinog merodavnog ugla - ugla jevrejske vere, judaizma. Na ovaj način čitaocima se po prvi put nudi pun pristup jevrejskoj izvornoj, odnosno ortodoksnoj kabali kao svojevrsnom sistemu dubljeg religijskog promišljanja i zaključivanja.
''Zohar'' je poslužio i kao ugaoni kamen daljem grananju mističnih tradicija i tumačenja, posebno onih koje su danas poznate kao zapadni hermetizam, odnosno hrišćanska kabala, koja je dovela do novog preporoda mistike u Evropi, a posebno s kraja XIX i početka XX veka...
Rabin Hija započinje raspravu o najznačajnijem izboru koji stoji pred svakim od nas – da li ćemo slediti Sklonost ka zlu (jecer ha’ra [יצר הרע]), silu koja je prisutna i koja nas pritiska od časa začeća, ili Sklonost ka dobru (jecer ha’tov [יצר הטוב]), koja se ispoljava tek kada čovek napuni trinaest godina. Pravednik (cadik [צדיק]) je, kao što nam je poznato, onaj koji se ne obazire na Sklonost ka zlu, već čeka na dolazak one ispravne sklonosti, Sklonosti ka dobru.
I dok će oni koji slede Sklonost ka zlu zasigurno ispaštati u Svetu koji će doći (ha’olam ha’ba [העולם הבאה]) [Svet koji će doći predstavlja važan deo jevrejske eshatologije i odnosi se na život, odnosno postojanje posle fizičke smrti, u svetu koji se postavlja prema čoveku u odnosu na zasluge koje za života stekne. Shodno tome, ovaj svet u kojem sada obitavamo naziva se ha’olam ha’ze (העולם הזה).
Izjava čuvenog književnika, esejiste, dramaturga, scenariste, dugogodišnjeg urednika Dramskog programa Televizije Beograd, dobitnika NIN-ove nagrade, kao i redovnog profesora dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu Filipa Davida.
Reč je o najavi promocije knjige Zohar na srpskom jeziku, u organizaciji Jevrejske opštine Beograd (JOB), ali i šire diskusije pod nazivom ''Kabala - jevrejski misticizam, značenje i uticaj'' koja se dogodila 7. maja 2021. godine putem Zoom platforme i koja je tim povodom okupila više od 50 ljudi koji su aktivno mogli da sudeluju u diskusiji.
Knjigom ''Zohar'' zatvara se krug razvoja jevrejskog misticizma i ovim fundamentalnim tekstom jevrejske misli i dubljeg tumačenja teksta Biblije dobijamo čvrstu osnovu za ono što danas zovemo kabala (קבלה). Knjiga Sjaja predstavlja ključno delo koje uz odgovarajuća tumačenja i komentare daje uvid u mnoge tajnovite tokove reke znanja i mudrosti koju zovemo zakonom, ''Torom'' (תורה). Zato ''Sefer Ha'Zohar'' (ספר הזוהר) smatramo temeljnim kamenom mitske kosmogonije i mistične psihologije čoveka u njegovom konstantnom usponu ka izvorištu.
Spis prvi put dolazi pred oko javnosti u XIII veku, kada ga objavljuje njegov prvi urednik, Moše de Leon (משה די לאון). On tada autorstvo Zohara pripisuje rabinu Šimonu bar Johaju (שמעון בר יוחאי), poznatijem pod akronimom RaŠBI (רשב''י) te Zohar tada počinje da cirkuliše među Jevrejskim življem kao značajna nadopuna razumevanju judaizma uopšte...
Kabala je tek jedan je od koncepata misticizma unutar jevrejske vere, judaizma (ja’adut, יהדות), te koja nastoji da objasni svet, i šire uticaje u njemu, na osnovu specifičnih tumačenja teksta, odnosno simbola, ezoternog znanja i drugih numeričko-slovnih odnosa - gematrije.
Jevrejski misticizam je, prosto rečeno, nerazdvojni deo teksta ''Tore'' (תורה), te jevrejske ''Biblije'' (TaNaH, תנ”ך) i vere (emuna, אמונה), kroz koje čovek uči kako biti Čovek (Iš, איש), onaj koji teži da bude izdvojen.